Obožavani napitak za koji neki smatraju da djeluje kao afrodizijak, doveo je gomolj od kojeg se priprema na rub izumiranja, no postoje inačice salepa koje su također ukusne…

Neki od mirisa i okusa Turske koje turisti nose kući su oni aromatične šalice vrućeg napitka koji divno grije ruke dok se temperature neumorno spuštaju. No za salep, ili sahlep nije potrebno potegnuti sve do Turske. Vole ga i susjedi iz BiH, kao i Makedonci, Bugari…

Budući da je duša tog napitka brašno od gomolja iz obitelji orhideja (Orchis mascula i Orchis militaris), ugroženi kaćun je postao zaštićena biljka. Naziv dolazi od riječi za testise, zbog oblika njegovih gomolja, pa je u hrvatskom poznat i kao mudavac i jaja pasja. U Turskoj i Iranu su mirisni gomolji toliko traženi da su na rubu nestanka.

Salep se priprema od davnih dana; još su drevni Rimljani uživali u njemu, a smatrali su ga i moćnim afrodizijakom. I švicarski liječnik, znanstvenik i astrolog Paracelsus tvrdio je da salep budi uspavanu strast.

Osim što je mirisan, salep je i ljekovit, a koristio se za obnavljanje sluznice crijeva i želuca, kao i za liječenje probavnih tegoba te bolji san.

Salep se nešto kasnije udomaćio i u Britaniji i Njemačkoj a s vremenom su ga izgurali napici od kave i čaja. Gusti i svilenkasti salep u Turskoj se često može naći u raznim varijacijama.  



Sastojci za salep:

2 šalice punomasnog mlijeka
2 žličice salepa u prahu
2 žličice šećera (ili prema ukusu)
1 žličica cimeta
1 žličica mljevene pistacije (prema izboru)

Priprema:

1. Mlijeko, salep i šećer zagrijte u posudi na laganoj vatri i kada zakuha miješajte oko 2-3 minute dok se ne počne zgušnjavati.

2. Ulijte u šalice i posipajte cimetom i pistacijama.

Savjet: Nemate li salep u prahu, inačicu ovog napitka možete napraviti tako da ga zamijenite škrobnim brašnom. U tom slučaju možete dodati i vanilije ili ružine vodice.

izvor: punkufer